Nacionalizam je politički
princip koji se zalaže za poklapanje državnih i etničkih[1] granica, a formira se oko
nacije, koju čini stanovništvo ujedinjeno oko nacionalnih mitova, zajedničke
tradicije i kolektivnog sećanja, masovne javne kulture, teritorije,
institucionalno[2] zajamčenih
prava, osećaja solidarnosti s drugim pripadnicima. Nacionalisti veruju da je svet
podeljen na nacije, što je pravedan i prirodan poredak, da svaka nacija ima
svoju individualnost i istoriju, da je nacija izvor političke moći, da je uslov
čovekove slobode pripadnost određenoj naciji, a da je pojedinac dužan da lične
interese podredi interesima nacije. Nacionalizam se održava i prenosi na nove generacije preko nacionalnih
simbola (grb, zastava, nošnja), običaja i ceremonija, koji podstiču nacionalne
osećaje širokih narodnih masa i podsećaju na istorijsku trajnost, mučeništvo i
junaštvo nacije i njenih pripadnika. Među tipologijama nacionalizma, poznata je
Velerova (Hans-Urlich Wehler) tipologija nacionalizma prema razvojnim fazama.
Nacionalizam se tu deli na:
-
integrativni[3]: država nacionalizmom
integriše više etničkih grupa u jedinstvenu naciju (npr. prva faza oblikovanja
američke nacije);
-
ujediniteljski:
od delova jedne nacije stvara se jedinstvena nacija ujedinjenjem u nacionalnu
državu;
-
secesionistički[4]: razbijanjem višenarodnih
imperija stvaraju se posebne nacije;
-
preneseni:
model formiranja nacije koji je važio za Evropu, primenjuje se na azijske i
afričke etničke zajednice.
Evropske
države odlikuje imperijalistički nacionalizam, a azijske i afričke antikolonijalistički.
Termin imperijalizam dolazi od latinske reči imperium, što znači vrhovna
vlast, carstvo i velika država. Javlja se sredinom XIX veka kad se njime označavaju
pristalice Napoleona Bonaparte, kasnije i Napoleona III (imperialistes).
Imperijalizam je težnja imperije da kulturno, politički i ekonomsko potčini što
više etničkih grupa i političkih zajednica, i on jača s velikim geografskim
otkrićima, olakšavanjem komunikacije između Evrope i dalekih kontinenata,
širenjem industrijske proizvodnje i stvaranjem nacionalnih država. Imperija
nacionalizmom pravda svoje težnje za hegemonijom[5] nad drugim nacijama i
ekonomskom eksploatacijom. Zato se tvrdi da je misija imperije civilizatorska[6] i emancipatorska[7], da imperija ima ulogu mirotvorca
u ratom zahvaćenim područjima ili ulogu zaštitnika jedne religijske grupe u
odnosu na drugu.
Kolonijalizam
je
klasičan vid imperijalizma. Označava osvajanje teritorija, ekonomsku
eksploataciju stanovništva i pljačku sirovina, koje su počinile evropske zemlje
u otkrivenim teritorijama Azije, Amerike i Afrike. Zbog smanjenja teritorija za
ekonomsku eksploataciju, i sve većeg broja zemalja s kolonijalnim ambicijama, javljaju
se međuimperijalistički sukobi koji dovode do Prvog svetskog rata. Marksistički
orijentisani teoretičari kritikovali su imperijalizam, uviđajući da je on
neraskidivo vezan za logiku kapitala, za njegovu potrebu za stalnom ekspanzijom
i novim sirovinama i tržištima.
izvor: Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44; priručnik za čitanje grada; uredili Rena Radle i Milovan Pissari;
[1] etnički – narodni, koji se
odnosi na narod, povezan s pripadnošću nekom narodu, svojstven narodu, poreklom
iz naroda, u vezi s narodom…
[2] Institucija je ustanova; u govoru se
izjednačava s pojmom javne službe. Institucije obavljaju delatnosti kojim se
obezbeđuje ostvarivanje prava građana.
Osniva se za trajno obavljanje neke delatnosti (nauke, kulture, informisanja,
sporta, zdravstva…) koja će pomoći građanima, a ne radi sticanja profita. Svoju
delatnost mora obavljati samostalno i po zakonu.
[3] integrisati: spojiti više delova
u jednu celilnu
[4] secesija: odvajanje, političko (i
drugo) otcepljenje
[5] hegemonija: nadmoćnost, prevlast, na primer jedne
države nad drugom ili jedne klase nad drugim klasama u društvu
[6] civilizacija je viši stepen
kulture; dolazi iza varvarstva, podrazumeva prosvećenost, obrazovanost
[7] emancipacija je oslobađanje od
zavisnosti i potčinjenosti, osamostaljivanje i nezavisnost od drugog
Коментари
Постави коментар